Spasimo kuršumlijske škole

Nakon više od šest decenija postojanja kuršumlijskih srednjih škola, Gimnazije i Ekonomske škole, Vlada Srbije donela je bez konsultacije lokalne samouprave po sopstvenom nahođenju, odluku o promeni naziva kuršumliskoj Ekonomskoj školi i Gimnaziji i pripoji im srednje škole iz Podujeva koje su od 1999. izmeštene u Kuršumliju.
Spajanje ovih škola ne bi bilo čudno da republički organi nisu otišli toliko daleko i promenili naziv šlolama dodajući im tako perfiks “podujevska” u nazivu. S pravom se postavlja pitanje zašto to je to Vlada uradila u ovom trenutku kada su otvoreni pregovori oko Kosova i Metohije? Zašto se spajaju škole iz različitih opština i različitih školskih uprava?
Godinama unazad za podujevske škole, koje su pripadale Kosovsko-mitrovačkoj školskoj upravi, su vazili posebni uslovi prilikom upisa učenika i formiranja odeljenja jer su upisivali odeljenja sa po 4-5 učenika i prevodili zaposlene u stalni radni odnos, dok je Ministarstvo kuršumlijskim školama gasilo odeljenja ispod 16 učenika, a dešavalo se da gase i odeljenja sa 20 i više učenika.
Tako će ove podujevske škole u novoformirane škole dovesti veći broj zaposlenih nego ušenika. Jedina razumna odluka Vlade Srbije bila bi da su podujevske škole vraćene na Kosovo i Metohiju, a nastavni kadar bio raspoređen i zbrinut u srpskim školama na Kosovu i Metohiji jer uvidom u sistem „Dositej“ može se videti da u srpskim školama na Kosovu i Metohiji postoji veliki broj slobodnih radnih mesta svih struka.
Time bi i država Srbija ojačala srpske institucije na Kosovu i Metohiji, naročito na severu Kosova i Metohije.  Ovako ostaje nam da razmišljamo o tome koji je cilj ove krajnje političke odluke o spajanju kuršumlijskih i podujevskih skola. Da li je ovom odlukom o spajanju naziva gradova u nazivu škola sa prefiksom „Kuršumlijsko-podujevska“ sever Kosova, kome pripada i opština Podujevo, pripojen „Jugu centralne Srbije“ ili je „Jug centralne Srbije“ pripojen „severu Kosova“?
Moglo bi Ministarstvo prosvete da razmisli o spajanju beogradskih i majdanpečkih i beogradskih i alibunarskih škola pa da dobijemo „Beogradsko-majdanpečku Dvanaestu Gimnaziju“ ili „Beogradsko-alibunarsku Ekonomsko-tehničku školu“. Pošto se smanjuje broj učenika a samim tim se i smanjuje broj škola, to znaci da se i u Ministarstvu prosvete smanjuje obim posla pa bi i Ministarstvo trebalo da razmišlja racionalno i smanji broj izvršilaca.
Kuršumličani su poznati kako dobri domaćini, gostoprimljivi ljudi velikoga srca, koji su uvek spremni da pomognu i da srdačno dočekaju goste, svoje dobročinske gestove su pokazali i u miru i u ratu, ali da se neko poigrava sa njihovim dostojanstvom i tradicijom ne priliči pa makar to bila Vlada Srbije i Ministarstvo prosvete.
Tekst objavljen u Top novostima 29.08.2018.
Atori: Nikola Dragović i Dejan Rakić

Povezani tekstovi:
Kome smeta Ekonomska škola

Коментари

Популарни постови са овог блога

Комадант Гвозденог пука инспирација за настанак чувене корачнице "Марш на Дрину"

106 година од страдања Војводе Војиновића

Последње обраћање Краља Александра Карађорђевића народу десио се у Прокупљу