Dan posle beogradskih izbora


Završeni su još jedni izbori za odbornike u skupštini grada Beograda, polako se stišava predizborno – izborna tenzija. Politički akteri se povlače u svoja predstavništva, analiziraju rezultate i prave planove za svoje buduće političke poteze na političkoj mapi Beograda, a i širom Srbije.

I ako su se u isto vreme održavali izbori za odbornike u još tri opštine: Aranđelovcu, Boru i Sevojnu, beogradski izbori su sa razlogom privukli veliku pažnju javnosti i svih političkih aktera koji su prisutni na političkoj sceni Srbije. Podsećanja radi na beogradskim izborima održanim 4. marta, pravo glasa je imalo 1.594.141 birača, 25.931 manje nego na izborima za predsednika Republike održanim 2.aprila prošle godine, što čini skoro 1/3 birača u Srbiji. Zbog velikog broja birača kao i svog političkog, ekonomskog, kulturnog... značaja koji Beograd ima kao glavni grad, kao i velike političke moći koju ima prvi čovek prestonice, izbori za skupštinu grada Beograda su od izuzetnog političkog značaja ne samo za Beograd već i  za čitavu državu, kao većina političkih aktera van Beograda voli da kaže: „četvrtog marta sve oči gledaju u Beograd“.

Nakon zatvaranja biračkih mesta i prebrojavanja listića, u izbornim štabovima političkih stranaka je bilo kao u košnici, pojedine teritorijalne organizacije politički stranaka van Beograda (opštinski odbori), organizovali su u kafićima i u prostorijama svojih opštinskih odbora „izbornu noć“ praćenja beogradskih izbora.

Oko 21h usledio je muk u pojedinim političkim strankama. Razočarenje, neverica, strah, bol... Stranke koje su dosta očekivale od beogradskih izbora i koje su dugo godina bile prisutne na političkom nebu Srbije i Beograda doživele su totalni debakl. Pre svega Demokratska stranka i njeni koalicioni partneri. Može se slobodno reći da  Demokratska stranka nakon 28 godina svog rada i postojanja, polako ide u „političku penziju“. U Beogradu koji se smatra jednim od njenih značajnih uporista  nije uspela da osvoji dovoljan broj glasova kako bi prešla izborni cenzus od 5% za ulazag u gradski parlament, čak šta više ostvarila je poražavajući rezultat od 2,5% ili 18.286 glasova. Srpska radikalna stranka koja je očekivala da će nakon 6 godina ponovo imati svoje predstavnike u skupštinskim klupama grada Beograda, takođe je doživela izborni debakl, osvojivši 2,34% ili 19.094 glasova. Stranka koja je do pre 10 godina  imala premijera i značajan broj ministra u republičkoj Vladi, koja je bila parlamentarna stranka u predhodnom periodu  u skupštini grada Beograda, Demokratska stranka Srbije, nastavila je sa svojim izbornim  sunovratom koji je započet na predseničkim izborima, a nastavljen i na ovim, ona je osvojila 9.084 glasova ili 1,12%. 

S druge strane beogradski izbori su u političku orbitu lansirali nove stranke i nova lica. I ako su poznati političkoj javnosti Vuk Jeremić, Dragan Đilas i Saša Janković, nesumnjivo su nova lica na političkoj sceni koja zavređuju pažnju, pa je tako za koaliciju koju su oni predvodili glasalo 154.147 izašlih birača. Imajući u vidu ostvareni rezultat, sa pravom se može reći da se ova koalicija jedina može suprostaviti vladajućim strankama, Socijalističkoj partiji Srbije i Srpskoj naprednoj stranci, koje su na ovim izborima zajedno osvojile 51,12% glasova izašlih birača, što u raspodeli mandata predstavlja 72 odbornička mandata od ukupno 110 u skupštini gada.
Kada smo kod ostvarenih rezultata na beogradskim izborima, treba pomenuti i dobar rezultat grupe građana koju je predvodio Aleksandar Šapić, aktuelni predsednik opštine Novi Beograd, za koju je glasalo 73.425 birača.

Ono što je sasvim izvesno nakon beogradskih izbora politička scena u Beogradu, a i u Srbiji, biće drastično promenjena, naročito na strani opozicije. Tradicionalne stranke na koje smo navikli, koje su ostvarile loš rezultat otićiće u „političku penziju“ i za njih nema mesta na političkoj sceni, njih su već birači kaznili. Nove stranke poput Narodne stranke Vuka Jeremića i Pokreta  Saše Jankovića polako će početi da jačaju kako u organizacionom tako i u kadrovskom pogledu. Ono što je još uvek nepoznanica jeste, na koji će način Dragan Đilas nastaviti svoj politički angažman. On je u izbornoj noći izjavio da ostaje aktivan na političkoj sceni Srbije ali nije naveo na koji način.

Biće zanimljivo političko pregupisavanje u narednom periodu, naročito u redovima opozicije. Da li će opozicija uspeti da se dogovori i krene u zajedničko delovanje ili ne, ostaje da se vidi. Beogradski izbori su nesumnjivo pokazali da se bez zajedničkog dogovora i delovanje  ne može postići dobar rezultat.


Коментари

Популарни постови са овог блога

Комадант Гвозденог пука инспирација за настанак чувене корачнице "Марш на Дрину"

106 година од страдања Војводе Војиновића

Последње обраћање Краља Александра Карађорђевића народу десио се у Прокупљу